RKI pranje i dezinfekcija

Ispunite RKI zahtjeve – besplatno

Napravite s besplatnim softverom ClavioSoft u samo nekoliko minuta Audit-Check svoje ordinacije – dokumentaciju koja nedostaje softver odmah kreira za vas. To vam uštedi do 90 % posla.

Clavio ima ideju
 

Pranje i dezinfekcija instrumenata prema RKI

 

Pranje i dezinfekcija uklanjaju nečistoće i smanjuju broj klica u tolikoj mjeri da se instrumenti mogu sigurno dalje obrađivati – oni su temelj svake normama usklađene pripreme sterilnog materijala. Ovaj korak je obvezan za sve instrumente koji se pripremaju. KRINKO daje prednost strojnim, validiranim postupcima jer su reproducibilni i dokazivi.

1Tri puta – jedan cilj

Pranje & dezinfekcija mogu se provesti na tri načina:

1. Ručno (kemijski) – ručno s otopinom za pranje i dezinfekciju.
2. Ultrazvučni čistač (potporna obrada) – kavitacijom otapa nečistoće i na filigranskim ili teško dostupnim strukturama; ne zamjenjuje naknadnu dezinfekciju niti strojnu obradu u RDG-u.
3. Strojno u termodesinfektoru / RDG (termalno) – pere i dezinficira u validiranom, dokumentiranom procesu.

Preporuka RKI: Gdje god je moguće, strojni, validirani postupci (RDG) imaju prednost pred ručnim – oni su reproducibilni, štite osoblje i pružaju dokumentirani dokaz. Za kritično B načelno se mora provesti strojno pranje s termalnom dezinfekcijom u RDG-u; samo ako se instrument ne može strojno obraditi (ili analiza rizika to obrazlaže), dopustivo je ručno pripremanje – tada isključivo prema dokumentiranoj, validiranoj standardnoj radnoj uputi s dokazanim pranjem i unutarnjih površina.
Izvori: KRINKO/BfArM 2012, odjeljak 2.2.2; strojni postupci prema DIN EN ISO 15883 (RDG).

2Koji uređaj za koju klasu rizika?

Klasa rizikaRučnoUltrazvučni čistačTermodesinfektor
Nekritičnidopušteno (dugotrajan postupak)dopuštenopreporučeno, ako je dostupan
Semikritični Adopušteno (dugotrajan postupak)Preporukapreporučeno, ako je dostupan
Semikritični Bdopušteno uz dokazano reproducibilno pranje (uključujući unutarnje površine)Preporukapoželjno, ako je dostupan
Kritični Adopušteno (dugotrajan postupak)Preporukapreporučeno, ako je dostupan
Kritični Bsamo kao validirana, obrazložena iznimkapotporno pranje (ne zamjenjuje dezinfekciju)načelno obavezno
Kritični Cnajviši zahtjevi: certificirani QM sustav (DIN EN ISO 13485) putem službeno priznatog tijela, analiza rizika (DIN EN ISO 14971) i strogo poštivanje uputa proizvođača – u pravilu nema vlastite pripreme u ordinaciji
Ako koristite samo pojedine kritično-B-instrumente, postoje eventualno povoljniji specijalni uređaji za pripremu; u slučaju nedoumice rado vas savjetujemo.

3Ručno pranje & dezinfekcija

Pranje: rastavljive instrumente rastaviti i otvoriti zglobove. Uložiti u kadu s odgovarajućom otopinom za pranje pripremljenom prema uputama proizvođača. Mehanički čistiti plastičnim četkamabez abrazivnih sredstava ili metalnih spužvi (opasnost od oštećenja). Zatim temeljito isprati vodom dok ne zaostanu nikakvi ostaci sredstva za pranje.

Dezinfekcija: uložiti u svježu otopinu za dezinfekciju koja dokazano djeluje baktericidno (uključujući mikobakterije), fungicidno i virucidno i koja je navedena u aktualnom VAH popisu s potrebnim spektrom djelovanja. Vrijeme ekspozicije strogo poštivati prema uputama proizvođača, zatim ponovo temeljito isprati.

Sušenje: ostaviti da se ocijedi i potpuno osušiti krpom bez dlaka ili medicinskim komprimiranim zrakom; sušenje mora isključiti rekontaminaciju – zaostala vlaga ugrožava kasniju sterilizaciju.

4Strojni postupci

Ultrazvučni čistač: kavitacijom otapa nečistoće i na teško dostupnim mjestima; idealan kao dopuna ili za filigrane instrumente. Košaricu ne preopteretiti, instrumente potpuno potopiti.

Termodesinfektor (RDG): pere i dezinficira termalno u validiranom programu. Mjera dezinfekcijskog učinka je A0 vrijednost (referentna vrijednost A0 ≥ 3000 za kritične instrumente). Proces je dokumentiran i stoga idealan za obvezu dokazivanja – dokumentaciju serije možete u samo nekoliko klikova zabilježiti besplatnim softverom ClavioSoft.

Napomena: VAH-navedena sredstva vrijede za ručnu dezinfekciju; za strojnu dezinfekciju u RDG-u učinkovitost mora biti dokazana stručnim mišljenjem pod uvjetima strojne obrade. Izvori: DIN EN ISO 15883 (RDG, A0 koncept); KRINKO 2012, odjeljak 2.2.2.
Bilo da se radi o ultrazvučnom čistaču, termodesinfektoru ili oboje – koji uređaji su vašoj ordinaciji zaista potrebni, ovisi o vašem spektru instrumenata. Dajte da vam sastavimo odgovarajuću opremu.
Pronađite odgovarajući Klasse B autoklav

Važne dodatne točke prema RKI & normama

Ove točke se u praksi često previdjaju, ali su važne za pravilnu i pravno sigurnu provedbu:

  • Predobrada / predpranje na mjestu primjene: Grube nečistoće (krv, sekreti, ostaci tkiva) treba po mogućnosti odmah nakon primjene ukloniti kako bi se spriječilo sušenje; pranje treba uslijediti u što kraćem roku. Sredstva i postupci predpranja moraju biti usklađeni s naknadnim koracima obrade.Izvor: KRINKO/BfArM 2012, odjeljak 2.2.1 (predobrada, prikupljanje, predpranje)
  • Zabrana fiksirajućih postupaka prije pranja: Prije pranja se ne smiju primjenjivati fiksirajući postupci - osobito toplina i aldehidi - jer fiksiraju bjelančevine/krv i otežavaju pranje. I pri dezinfekciji treba izbjegavati fiksiranje ostataka; stoga vrijedi: prvo prati, zatim dezinficirati.Izvor: KRINKO/BfArM 2012, odjeljak 2.2.1 ('Izbjegavanje fiksirajućih postupaka kao što su primjena topline ili aldehida prije pranja') i 2.2.2 (fiksirajuća svojstva aldehida, alkohola, peroksioctene kiseline, temperatura > 55 °C)
  • Završno ispiranje pripremljenom vodom (VE-voda): Završno ispiranje mora se provesti vodom odgovarajuće kvalitete; preporučuje se potpuno demineralizirana (VE-)voda kako bi se izbjeglo taloženje i kristalizacija na instrumentu. Voda za završno ispiranje mora biti slobodna od fakultativno patogenih mikroorganizama (mikrobiolški barem kvalitete pitke vode).Izvor: KRINKO/BfArM 2012, odjeljak 2.2.2 (zahtjevi za vodu za završno ispiranje: sloboda od fakultativno patogenih mikroorganizama, preporučena VE-voda)
  • Validacija i standardna radna uputa za ručnu obradu: I ručni postupci pranja i dezinfekcije moraju se provoditi prema dokumentiranim standardnim radnim uputama i sa sredstvima provjerene učinkovitosti i kompatibilnosti s materijalom te moraju biti validirani. Kritični koraci postupka (npr. koncentracija, temperatura, vrijeme ekspozicije, koraci ispiranja) moraju se definirati i periodično provjeravati; pritom se moraju poštivati upute proizvođača za pripremu (DIN EN ISO 17664). Standardne radne upute i pripadajuće dokaze možete pregledno upravljati na jednom mjestu s besplatnim softverom ClavioSoft.Izvor: KRINKO/BfArM 2012, odjeljak 2.2.2 (ručni postupci prema dokumentiranim standardnim radnim uputama, validirano; kritične korake postupka navesti i periodično provjeravati); MPBetreibV
  • Vizualna kontrola čistoće nakon pranja: Sigurno učinkovita sterilizacija zajamčena je samo kod čistih instrumenata. Nakon pranja i dezinfekcije svaki instrument treba vizualno pregledati na čistoću (bez vidljivih ostataka, krustica, naslaga), neoštećenost i funkcionalnost; kod posebno visokih zahtjeva po potrebi s optičkim pomagalima za povećanje. Instrumenti koji nisu besprijekorno čisti moraju se ponovno obraditi.Izvor: KRINKO/BfArM 2012, odjeljak 2.2.2 ('Sigurno učinkovita sterilizacija zajamčena je samo kod čistih medicinskih proizvoda'; vizualna kontrola, po potrebi pomagala za povećanje kod kritično C)
  • Stručna osposobljenost osoblja: Pranje i dezinfekciju smije provoditi samo osoblje s dokazanom stručnom osposobljenosti (poznavanje instrumenata, higijena/mikrobiologija, procjena rizika). Za kritično-B-instrumente dodatno je potreban dokaz o priznatom obrazovanju osobe zadužene za pripremu.Izvor: KRINKO/BfArM 2012, prilog 6 'Stručna osposobljenost osoblja'; tablica 1, napomena 4 ('Dokaz o priznatom obrazovanju'); MPBetreibV
  • Zaštita na radu / Osobna zaštitna oprema: Pri ručnoj obradi u nečistom području potrebno je nositi osobnu zaštitnu opremu (odgovarajuće zaštitne rukavice, zaštitne naočale, zaštitnu odjeću) te voditi računa o odgovarajućoj kvaliteti zraka u prostoriji i odvojenosti čistog/nečistog područja.Izvor: KRINKO/BfArM 2012, odjeljak 2.2.1/2.2.2 ('Zaštitna odjeća, zaštitne naočale, odgovarajuće rukavice; kvaliteta zraka u prostoriji', TRBA 250)
  • Razlikovanje A0 referentnih vrijednosti (A0 600 / A0 3000): A0 vrijednost opisuje učinak termalne dezinfekcije u RDG-u. Uobičajene su dvije referentne vrijednosti: A0 600 za instrumente bez posebnih zahtjeva i A0 3000 za kritične instrumente ili one kontaminirane uzročnicima visoke tenaciteta. Ciljna vrijednost ovisi o procjeni rizika i uputama proizvođača. U članku se dosad navodi samo A0 >= 3000.Izvor: DIN EN ISO 15883-1 (A0 koncept: referentne vrijednosti A0 600 / A0 3000). Napomena: A0 vrijednosti navedene su u DIN EN ISO 15883, a ne u punom tekstu KRINKO.

Potrebni uređaji, potrošni materijali & pribor

Popis za provjeru za ovaj radni korak – to trebate imati pripremljeno (popis za nabavu):

Uređaji

  • Termodesinfektor / uređaj za pranje i dezinfekciju (RDG) s validiranim programom (A0 koncept), tipski ispitan prema DIN EN ISO 15883 Naručite ovdje u shopu
  • Ultrazvučni čistač za potpornu obradu filigranskih ili teško dostupnih instrumenata Naručite ovdje u shopu
  • Uređaj za pripremu vode za VE-vodu za završno ispiranje bez klica i kamenca Naručite ovdje u shopu
  • Uređaj za sušenje medicinskim komprimiranim zrakom
  • Sudoperi/kade s odvojenim zonama čisto/nečisto u prostoriji za obradu

Potrošni materijali

  • Sredstvo za pranje za ručno pranje (prilagođeno instrumentima, kompatibilno s materijalom, prema uputama proizvođača)
  • Sredstvo za dezinfekciju instrumenata za ručnu dezinfekciju - VAH-navedeno, baktericidno (uključujući mikobakterije), fungicidno, virucidno
  • Procesna kemija za RDG: strojno sredstvo za pranje i po potrebi neutralizator/sredstvo za ispiranje (pogodno za RDG, sa stručnim mišljenjem)
  • VE-voda za završno ispiranje Naručite ovdje u shopu
  • Sredstvo/ulje za njegu instrumenata (pogodno za parnu sterilizaciju) za zglobove nakon pranja Naručite ovdje u shopu
  • Krpe za sušenje bez dlačica i vlakana
  • Plastične/najlonske četke za lumene i šuplje tijela (bez abrazivnih sredstava, bez metalnih četki)
  • Testne trakice/indikatori za kontrolu koncentracije sredstva za dezinfekciju

Pribor

  • Osobna zaštitna oprema: rukavice otporne na tekućine, zaštitne naočale/vizir, zaštitna odjeća/pregača
  • Sitaste posude/košare za punjenje i adapteri/konektori specifični za instrumente za RDG (ispiranje šupljih tijela) Naručite ovdje u shopu
  • Optičko pomagalo za povećanje (lupa) za kontrolu čistoće
  • Pomagala za mjerenje/doziranje (menzura, dozirna pumpa) za pravilno pripremanje otopina
  • Mjerač vremena/sat za poštivanje vremena ekspozicije
  • Zatvorena transportna kutija za transport nečistih instrumenata
  • Standardne radne upute (SOP) i predlošci za dokumentaciju ili digitalni softver za dokumentaciju za dokaz serije i procesa Naručite ovdje u shopu Digitalno kreirajte s ClavioSoft

Predlošci & izvori

  1. KRINKO/BfArM 2012, Bundesgesundheitsbl. 55:1244–1310 – odjeljak 2.2.2.
  2. DIN EN ISO 15883 (uređaji za pranje i dezinfekciju, A0 vrijednost); VAH popis.
  3. MPBetreibV § 8; radne upute stomatološke komore.

Koliko je vaša ordinacija spremna za audit?

Saznajte u samo nekoliko minuta koliko ste dobro pripremljeni za sljedeći inspekcijski obilazak — kategoriju po kategoriju, s jasnim napretkom i konkretnim otvorenim točkama. Potpuno besplatno s ClavioSoft.

ClavioSoft Audit-Ready-Check: prikaz napretka i kategorije
Preuzmite ClavioSoft besplatno
Trajno besplatno Za autoklave svih proizvođača RKI-sukladno

1 do 1 (od ukupno 1)

Često postavljana pitanja

RKI pranje i dezinfekcija – ključna pitanja jasno objanjena.

Koja je razlika između pranja i dezinfekcije instrumenata?
Pranje uklanja vidljive i nevidljive nečistoće poput krvi, sekreta i ostataka tkiva. Dezinfekcija zatim smanjuje broj klica u tolikoj mjeri da se instrumenti mogu sigurno dalje obrađivati. Oba koraka su prema KRINKO/BfArM 2012 obvezna za sve instrumente koji se pripremaju.
Moraju li se instrumenti prije sterilizacije prati i dezinficirati?
Da. Instrumenti se prije sterilizacije uvijek moraju oprati i, ovisno o klasifikaciji, dezinficirati. Pod ostacima nečistoća mikroorganizmi su zaštićeni i mogu ugroziti uspjeh sterilizacije. Ovaj korak je prema KRINKO/BfArM 2012 obvezan za sve instrumente koji se pripremaju.
Koja tri postupka postoje za pranje i dezinfekciju instrumenata?
Postoje tri načina: ručna, kemijska obrada rukom, potporna obrada u ultrazvučnom čistaču te strojna termalna obrada u termodesinfektoru (RDG). KRINKO daje prednost strojnim, validiranim postupcima jer su reproducibilni i dokumentirani.
Zašto KRINKO daje prednost strojnim postupcima u odnosu na ručno pranje?
Strojni, validirani postupci u termodesinfektoru su reproducibilni, pružaju dokumentirani dokaz i štite osoblje od rizika od ozljeda i infekcija. Ručni postupci više ovise o korisniku. Stoga su prema KRINKO/BfArM 2012 strojni postupci poželjni.
Je li termodesinfektor (RDG) obvezan za kritično-B-instrumente?
Za kritično-B-instrumente načelno se mora provesti strojno pranje s termalnom dezinfekcijom u RDG-u. Ručna obrada dopustiva je samo kao validirana, obrazložena iznimka, ako se instrument ne može strojno obraditi. Tada se mora dokazati i pranje unutarnjih površina.
Koji uređaj mi treba za koju klasu rizika pri obradi?
Za nekritične, semikritične i kritično-A-instrumente dopušteni su ručni postupci ili ultrazvučni čistač, a preporučuje se termodesinfektor. Za kritično B termodesinfektor je načelno obvezan. Kritično-C-instrumenti se u pravilu ne pripremaju u ordinaciji.
Je li ultrazvučni čistač dovoljan za dezinfekciju instrumenata?
Ne. Ultrazvučni čistač kavitacijom otapa nečistoće i na filigranskim strukturama, ali je samo potporno pranje. Ne zamjenjuje naknadnu dezinfekciju niti strojnu obradu u RDG-u. Kritični instrumenti se nakon toga moraju dezinficirati, osušiti, zapakirati i sterilizirati.
Kako funkcionira pranje u ultrazvučnom čistaču?
Ultrazvučni čistač kavitacijom stvara sitne mjehuriće koji pri rasprsnutju otapaju nečistoće i na teško dostupnim mjestima. Idealan je kao dopuna ili za filigrane instrumente. Važno je ne preopteretiti košaricu i potpuno potopiti sve instrumente.
Koliko dugo i na kojoj temperaturi se instrumenti peru u ultrazvuku?
Uobičajeno je oko pet minuta na približno 60 stupnjeva Celzijusa; optimalna temperatura može se podesiti na uređaju. Povišena temperatura može skratiti potrebno vrijeme ekspozicije dezinfekcijskog sredstva. Mjerodavne su uvijek upute proizvođača korištenog sredstva.
Što staviti u ultrazvučni čistač?
U ultrazvučni čistač se stavlja destilirana ili demineralizirana voda plus certificirani koncentrat za pranje namijenjen medicinskim instrumentima, obično u doziranju od otprilike 1 do 2 posto. Poštujte točno doziranje navedeno u uputama za uporabu sredstva. Otopinu treba mijenjati prema uputama proizvođača.
Pripada li ultrazvučno kupanje pranju ili sterilizaciji?
Ultrazvučno kupanje pripada koraku obrade pranje i dezinfekcija, a ne sterilizaciji. Ono potpomaže kemijsko pranje s otopinom i vodom. Kritični instrumenti se nakon toga moraju osušiti, zapakirati i sterilizirati u Klasse B autoklavu.
Kako funkcionira termalna dezinfekcija u termodesinfektoru (RDG)?
Termodesinfektor pere i dezinficira u validiranom programu termalno vrućom vodom, a ne kemijski. Proces je reproducibilan i potpuno dokumentiran. Mjera dezinfekcijskog učinka je A0 vrijednost prema DIN EN ISO 15883.
Što znači A0 vrijednost kod termodesinfektora?
A0 vrijednost je mjera termalnog dezinfekcijskog učinka u RDG-u i kombinira temperaturu i vrijeme ekspozicije. Za kritične instrumente prema DIN EN ISO 15883 referentna vrijednost je A0 veće ili jednako 3000. Ona osigurava pouzdanu, reproducibilnu dezinfekciju.
Mora li se u termodesinfektoru dodatno koristiti otopina za dezinfekciju?
Ne, ne nužno. Termodesinfektor dezinficira termalno vrućom vodom na približno 90 do 95 stupnjeva Celzijusa, a ne kemijski. Ako proizvođač procesne kemije ne propisuje dodatnu otopinu za dezinfekciju, ona nije potrebna.
Vrijede li VAH-navedena dezinfekcijska sredstva i za strojnu obradu u RDG-u?
Ne. VAH-navedena sredstva vrijede za ručnu dezinfekciju. Za strojnu dezinfekciju u termodesinfektoru učinkovitost mora biti dokazana stručnim mišljenjem proizvođača pod uvjetima strojne obrade. Osnova su DIN EN ISO 15883 i KRINKO 2012.
Kako se pravilno provodi ručno pranje instrumenata?
Rastavljivi instrumenti se rastave i zglobovi otvore, zatim se ulože u otopinu za pranje pripremljenu prema uputama proizvođača. Perite mehanički plastičnim četkama, nikada abrazivnim sredstvima ili metalnim spužvama. Zatim temeljito isperite dok ne zaostanu nikakvi ostaci sredstva za pranje.
Koju četku treba koristiti za ručno pranje instrumenata?
Koristite plastične četke umjesto metalnih četki jer metal može oštetiti površinu i pogodovati koroziji. Abrazivna sredstva i metalne spužve također treba izbjegavati. Za samo četkanje ne postoji posebna norma, ali vrijede preporuke KRINKO.
Koje dezinfekcijsko sredstvo je prikladno za ručnu dezinfekciju instrumenata?
Prikladno je sredstvo koje dokazano djeluje baktericidno uključujući mikobakterije, fungicidno i virucidno te je navedeno u aktualnom VAH popisu s potrebnim spektrom djelovanja. Otopinu treba uvijek svježe pripremiti prema uputama proizvođača i strogo poštivati vrijeme ekspozicije.
Što učiniti ako se instrument ne može strojno obraditi u RDG-u?
Tada je ručna obrada dopustiva kao validirana, obrazložena iznimka. Mora se provoditi prema dokumentiranoj, validiranoj standardnoj radnoj uputi, s dokazanim pranjem i unutarnjih površina. Analiza rizika treba obrazložiti iznimku. Osnova je KRINKO/BfArM 2012.
Mora li se poštivati vrijeme ekspozicije dezinfekcijskog sredstva?
Da, vrijeme ekspozicije i koncentracija koje navodi proizvođač moraju se strogo poštivati. Prekratko vrijeme ekspozicije ugrožava dezinfekcijski učinak. Nakon isteka vremena instrumenti se ponovo temeljito ispiru. To zahtijeva preporuka KRINKO/BfArM 2012.
Koliko često se mora mijenjati otopina za dezinfekciju u kupki za instrumente?
Učestalost zamjene ovisi o uputama proizvođača te o stupnju zagađenja i trajanju stajanja; kod vidljive zamućenosti i ranije. Iscrpljena otopina gubi svoju učinkovitost. Zamjena se treba dokumentirati s datumom i osobom koja ju je provela.
Zašto se prije pranja ne smije primjenjivati fiksirajući postupak?
Prije pranja se ne smiju primjenjivati fiksirajući postupci, osobito toplina i aldehidi. Oni fiksiraju bjelančevine i organske ostatke na površini tako da se više ne mogu ukloniti. To ugrožava kasnije pranje i sterilizaciju.
Zašto bi se instrumenti trebali predprati odmah nakon uporabe?
Grube nečistoće poput krvi, sekreta i ostataka tkiva treba po mogućnosti odmah nakon primjene ukloniti kako bi se spriječilo sušenje. Osušeni ostaci teško se otapaju i pogoduju koroziji. Pranje treba prema KRINKO/BfArM 2012 uslijediti u što kraćem roku.
Kako se kontaminirani instrumenti transportiraju u nečisto područje?
Kontaminirane instrumente nakon uporabe stavite u zatvorenu, lomootpornu transportnu kutiju i odnesite ih u nečisto područje. Tako su osoblje i okolina zaštićeni. Suho međuskladištenje dopustivo je samo ako ne postoji gruba nečistoća.
Moraju li se zglobni instrumenti za pranje i dezinfekciju otvoriti?
Da, pri pranju i dezinfekciji zglobni instrumenti trebaju biti otvoreni ili otvoreno prislanjeni kako bi se dosegle sve površine. Dovoljno je jednostavno otvaranje. Tako se i teško dostupna područja pouzdano peru i dezinficiraju.
Zašto se instrumenti nakon pranja moraju temeljito isprati?
Nakon pranja se mora ispirati vodom sve dok ne zaostanu nikakvi ostaci sredstva za pranje. Ostaci se mogu fiksirati, napadati instrumente ili ometati daljnji proces. Nakon dezinfekcije također slijedi temeljito ispiranje.
Kako se instrumenti nakon pranja i dezinfekcije moraju sušiti?
Ostavite instrumente da se ocijede i potpuno ih osušite krpom bez dlaka ili medicinskim komprimiranim zrakom. Sušenje mora isključiti rekontaminaciju. Zaostala vlaga ugrožava kasniju sterilizaciju i pogoduje koroziji.
Zašto zaostala vlaga ugrožava kasniju parnu sterilizaciju?
Zaostala vlaga na instrumentima može pri pakiranju dovesti do vlažnosti u ambalaži i ugroziti parnu sterilizaciju te sušenje u autoklavu. Osim toga pogoduje koroziji. Stoga se instrumenti prije pakiranja moraju potpuno osušiti.
Je li nakon strojnog pranja u RDG-u potrebno određivanje zaostalih proteina?
Rutinska provjera po instrumentu kao kod ručnog postupka nije potrebna. Uspjeh pranja u RDG-u dokazuje se u okviru validacije i rutinskih kontrola, koje mogu uključivati i određivanje zaostalih proteina. Osnova je KRINKO/BfArM 2012.
Što znači dokazano pranje unutarnjih površina?
Kod instrumenata sa šupljinama ili lumenima i unutarnje površine moraju se reproducibilno oprati. Ako se kritično-B-instrument iznimno ručno obrađuje, to pranje se mora dokazati. Strojni postupci u RDG-u s odgovarajućim adapterima ovdje imaju prednost.
Što se nikako ne smije koristiti za pranje instrumenata?
Izbjegavajte abrazivna sredstva, metalne spužve i metalne četke jer oštećuju površinu i pogoduju koroziji. Neprikladna su također sredstva s fiksirajućim svojstvima prije pranja. Koristite samo plastične četke i sredstva namijenjena medicinskim instrumentima.
Koja svojstva mora imati prikladno sredstvo za dezinfekciju instrumenata?
Prikladna su sredstva koja dokazano djeluju baktericidno, virucidno i fungicidno te su navedena u aktualnom VAH popisu s potrebnim spektrom djelovanja za vašu primjenu. Sredstva bez dokazanog, dovoljnog spektra djelovanja nisu prikladna za pripremu instrumenata.
Koji uređaj mi treba za dezinfekciju semikritičnih instrumenata?
Za semikritične instrumente prikladan je termodesinfektor ili ultrazvučni čistač s naknadnom kemijskom dezinfekcijom. Za semikritično B prednost ima termodesinfektor, ako je dostupan. Opišite svoj spektar instrumenata, pa ćemo vam preporučiti odgovarajući uređaj.
Moraju li se kritični instrumenti nakon termodesinfektora još sterilizirati?
Da. Termodesinfektor pere i dezinficira, ali ne zamjenjuje sterilizaciju. Kritični instrumenti koji dolaze u dodir sa sterilnim tjelesnim šupljinama ili tkivom moraju se nakon pranja i dezinfekcije dodatno zapakirati i sterilizirati u Klasse B autoklavu.
Kako se kritično-A-instrumenti poput parodontalnih sondi pripremaju?
Kritično-A-instrumenti poput parodontalnih sondi peru se i dezinficiraju u termodesinfektoru ili ultrazvučnom čistaču, zatim se zapakirani steriliziraju u autoklavu i sterilno skladište. Za kritične instrumente prednost ima strojno pranje. Više instrumenata smije biti u jednom pakiranju.
Može li se pranje i dezinfekcija u potpunosti provesti ručno?
Za nekritične, semikritične i kritično-A-instrumente ručna obrada je dopustiva, ali je dugotrajna i teže reproducibilna. Za kritično B dopustiva je samo kao validirana, obrazložena iznimka. KRINKO preporučuje, gdje god je moguće, strojne validirane postupke.
Zašto je strojna obrada idealna za obvezu dokumentiranja?
Termodesinfektor radi u validiranom, reproducibilnom programu i daje dokumentirane podatke o serijama. Time posebno dobro ispunjava obvezu dokazivanja prema MPBetreibV i KRINKO. Podatke o serijama možete brzo zabilježiti besplatnim softverom ClavioSoft.
Mora li se serija kod termodesinfektora dokumentirati?
Da, i kod termodesinfektora serije moraju biti sljedive kao i kod autoklava. Broj serije broji se uzlazno pri svakom programskom ciklusu. Protokoli se mogu digitalno dokumentirati, primjerice s ClavioSoft.
Moraju li se kade za dezinfekciju označiti i protokolirati?
Da. Pri ručnoj obradi datum pripreme otopine mora biti naveden na kadi, a zamjena se dokumentira s datumom i osobom koja ju je provela. Ove obveze označavanja i dokumentiranja proizlaze iz MPBetreibV i KRINKO. Digitalna dokumentacija može nadopuniti.
Što znači validirani postupak kod pranja i dezinfekcije?
Validirani postupak je dokumentirani, reproducibilni proces čija je učinkovitost dokazana i redovito se provjerava. Kod termodesinfektora to se provodi validacijom prema DIN EN ISO 15883. Time je zajamčeno da svaka serija postiže isti, dokazivi rezultat.
Koliko često se termodesinfektor mora validirati?
Termodesinfektor se treba redovito validirati, u pravilu godišnje, te nakon relevantnih zahvata, kako bi se dokazao reproducibilni uspjeh pranja i dezinfekcije. Osnova su DIN EN ISO 15883 i preporuka KRINKO/BfArM. Mi nudimo uslugu validacije.
Smiju li se instrumenti ostaviti preko noći u termodesinfektoru?
Načelno instrumenti nakon obrade ne bi trebali ostati u RDG-u duže nego što je potrebno, osobito osjetljivi instrumenti. Grube nečistoće treba prethodno pravovremeno ukloniti pod tekućom vodom jer se osušeni ostaci teže otapaju. Predobrada može premostiti sušenje.
Kako oprati instrumente sa zasušenom krvi?
Zasušena krv teško se uklanja i pogoduje koroziji, stoga krv treba isprati odmah nakon uporabe. Ako se to ne može izbjeći, otopina za pranje može premostiti sušenje. Prije pranja ne smiju se primjenjivati fiksirajući postupci.
Koliko instrumenata smije se staviti u ultrazvučni čistač?
Ne preopterećujte košaricu i pobrinite se da su svi instrumenti potpuno potopljeni u otopinu i da nisu zaklonjeni drugim instrumentima. Samo tako kavitacija može djelovati na svim površinama. Zglobni instrumenti trebaju biti otvoreno uloženi.
Što se događa s brojem klica pri pranju i dezinfekciji?
Pranje i dezinfekcija uklanjaju nečistoće i smanjuju broj klica u tolikoj mjeri da se instrumenti mogu sigurno dalje obrađivati. Potpuna sterilnost postiže se tek naknadnom sterilizacijom u autoklavu. Oba koraka nadograđuju se jedan na drugi.
Jesu li pranje i dezinfekcija obvezni za sve instrumente?
Da, pranje i dezinfekcija su prema KRINKO/BfArM 2012 obvezni za sve instrumente koji se pripremaju, neovisno o klasi rizika. Tek nakon ovog koraka instrumenti se smiju dalje obrađivati, pakirati i sterilizirati. To vrijedi i za naizgled slabo zagađene instrumente.
Koje uređaje za pranje i dezinfekciju treba ordinacija?
To ovisi o spektru instrumenata i klasama rizika: ultrazvučni čistač za potpornu obradu, termodesinfektor za validiranu strojnu obradu i Klasse B autoklav za sterilizaciju kritičnih instrumenata. Dajte da vam sastavimo vašu individualnu opremu.
Kako se kontrolira učinkovitost pranja u RDG-u?
Učinkovitost pranja provjerava se u okviru validacije i rutinskih kontrola, primjerice s ispitnim tijelima, ispitnim nečistoćama ili određivanjem zaostalih proteina. U nekim saveznim pokrajinama ponavljajuće kontrole su obvezne. Poštujte propise nadležne institucije te DIN EN ISO 15883.
Tko smije provoditi pranje i dezinfekciju medicinskih proizvoda?
Obradu smije provoditi samo osoblje s dokazanom stručnom osposobljenosti prema validiranim, pisano utvrđenim standardnim radnim uputama. Osnova je MPBetreibV u vezi s preporukom KRINKO/BfArM 2012. Kod ručnih postupaka posebno se mora osigurati pravilna, reproducibilna provedba.
Koja je razlika između semikritičnih i kritičnih instrumenata?
Semikritični instrumenti dodiruju sluznicu ili bolesno promijenjenu kožu, kritični prodiru kroz kožu ili sluznicu i dolaze u dodir s tkivom ili krvi. Kritični instrumenti podliježu višim zahtjevima i moraju se nakon pranja i dezinfekcije uvijek zapakirani sterilizirati u Klasse B autoklavu.